Javni organi češće dostavljaju informacije od javnog značaja u Zakonom predviđenom roku, ali i dalje su česti slučajevi da se tražena informacija može dobiti jedino vođenjem sudskog postupka.

Sarajevo, 28. septembar 2021. – Na okruglom stolu, povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, TI BiH je prezentovao rezultate istraživanja kojim se pratila primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, te su predstavljeni prijedlozi za unapređenje zakonskih rješenja u ovoj oblasti.

Istraživanje koja je TI BiH sproveo u prvih devet mjeseci tekuće godine pokazalo je da od 442 javna preduzeća njih 233, ili tek 52%, na vrijeme je dostavilo tražene informacije o sastavu i naknadama upravljačkih organa, te o rezultatima poslovanja. Na upit o iznosima dodijeljenim udruženjima građana i fondacijama na vrijeme su odgovorila 73 ministarstva i lokalne zajednice, što iznosi 59% od 122 upućena zahtjeva. Na upite o tekućim i okončanim krivičnim postupcima u predmetima korupcije, sudovi su u zakonom propisanom roku dostavili informacije iz 15 od 34 predmeta. Upravni sporovi koje je TI BiH pokrenuo zbog kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama uglavnom se okončaju u okviru od 1-2 godine od dana podnošenja tužbe, s tim da je zabilježen slučaj da se na odluku čeka i po četiri godine.

Javni organi kada obrađuju zahtjeve za pristup informacijama najčešće odbijaju sprovesti test javnog interesa u slučajevima kada se na traženu informaciju može odnositi neki od mogućih izuzetaka kod pristupa informacijama (zaštita privatnosti, povjerljivih komercijalnih interesa ili interesa odbrane i bezbjednosti, itd.). Veoma često javni organi se neopravdano pozivaju na zaštitu ličnih podataka, i to koriste kao izgovor da ne dostave tražene informacije.

Kako bi ukazao na rasprostranjenost i primjere pogrešne primjene Zakona te uticao na organe vlasti u BiH, TI BiH je na svojoj stranici objavio 122 presude u kojima su sudovi u BiH donijeli odluke u korist TI BiH protiv organa koji su odbijali dostaviti podatke od javnog značaja.

Na okruglom stolu se raspravljalo i o potrebi da se donese novi Zakon o slobodi pristupa informacijama koji će u prvom redu obavezati javne organe da proaktivno objavljuju informacije o svom radu, propisujući to kao zakonsku obavezu čije nepoštovanje povlači novčane kazne. Organizacije civilnog društva su ponovo istakle da posljednji Prednacrt Zakona koji se nalazio u konsultacijskim procesima ne ispunjava međunarodne standarde i nije u skladu sa najboljim praksama.

• Press rls_28.09.21_
• IZVJEŠTAJ O PRIMJENI ZAKONA O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA U 2021. GODINI